ponedjeljak, 05 Februar 2018 13:51

Kutak za roditelje i njihove adolescente/adolescentkinje

Početak februara u prostorijama NARKO-NE-a obilježen je radionicom na temu Utjecaj porodice i društva na adolescente za volontere i volonterke projekata Stariji brat, starija sestra i Edukativni rad sa djecom u riziku „Darujmo im vrijeme umjesto novac“. Voditeljica radionice bila je pedagogica koja radi u Službi socijalne zaštite Ilidža, Selma Kršlak

Adolescencija je period u kojem dolazi do iznenadnih tjelesnih i kognitivnih promjena kod djevojčica i dječaka što za njih predstavlja jednu od najvažnijih briga. Nemogućnost ostvarivanja određenih ideja ili pak zacrtanih ciljeva, adolescente postavlja u poziciju emocionalno labilnih osoba koje često mijenjaju raspoloženje. Postaju previše samokritični i osjetljivi ili upadaju u fazu sanjarenja što dovodi do povlačenja u svoj svijet. Sve promjene koje se javljaju u periodu adolescencije dovode ujedno i do promjena u ponašanju osobe. Dijete koje je bilo poslušno i mirno postaje adolescent koji provodi sate pred ogledalom, koji se ponaša drsko i koji je pri tom ubijeđen da njega niko ne razumije, posebno roditelji. 

S druge strane roditelji adolescenta ne razumiju kako je došlo do toga da njihovo dijete provodi više vremena sa nepoznatim ljudima, njihovim vršnjacima, nego s njima samima i kako to da više ne mogu na normalan način komunicirati sa svojim djetetom. U tom odnosu roditelj - dijete ponekada su neizbježni sukobi jer obje strane imaju drugačije potrebe. Međutim, smatra se da će sukob narušiti odnos ako jedna strana izađe iz sukoba kao pobjednik a druga je poražena. Sukob, s druge strane, može učvrstiti odnos ukoliko se pronađe način na koji obje strane mogu biti zadovoljene.

Nadalje se smatra da su u periodu adolescencije samom adolescentu jako važni njegovi vršnjaci, njihovo mišljenje i stavovi. Često se dešava da tada svi žele biti nalik jedni na druge, odnosno mladi nastoje biti slični vršnjacima kako bi pripadali nekoj skupini. Ako nisu slični ostalim članovima skupina, neće biti prihvaćeni i može doći do isključivanja iz skupine. Tada možemo reći da vršnjaci imaju značajan uticaj na psihosocijalni razvoj adolescenta, što znači da adolescenti koji imaju zadovoljavajuće odnose s vršnjacima, imaju veće samopoštovanje, razvijenije socijalne vještine te bolji školski uspjeh. 

Zamolili smo pedagogicu Selmu Kršlak da podijeli s nama neki savjet za roditelje i adolescente kako da što bolje prođu kroz ovaj burni period zvani adolescencija:

Roditelji bi trebali voljeti svoju djecu, da ih slušaju i razgovaraju s njima, da prate današnje trendove, da im postave određene granice i da imaju više razumjevanja za potrebe svoje djece. Ono što adolescenti očekuju od svojih roditelja jeste da oni budu zainteresovani za njih, da ih slušaju, da ih vole takve kakvi jesu, da im vjeruju, da ih tretiraju kao odrasle osobe te da ih pokušaju razumjeti. Adolescentima preporučujem da budu svoji i da ne prate slijepo svoje vršnjake, posebno one za koje znaju da ne rade ono što je dobro. Neka uživaju u svojoj mladosti, obrazuju se i bave aktivnostima koje predstavljaju neke zdrave alternative slobodnog vremena.

Također, pitali smo Jasminu Memić, inžinjerku elektrotehnike i volonterku iz projekta Stariji brat, starija sestra na koji način ona sa svojom mlađom sestrom iz projekta prolazi kroz njen period adolescencije:

U početku sam mislila da će rad s djecom biti veoma naporan jer nisam imala iskustvo u tome. Kasnije sam vidjela da je zapravo dovoljno samo da se ponašamo prirodno i da primjenjujemo zdrave radne navike jer djeca usvajaju naše oblike ponašanja. Ova radionica će mi mnogo pomoći u daljem radu s djecom bez obzira da li su u adolescenciji ili taj period tek slijedi. Kroz ovaj period sa svojom djevojčicom sam razvila odnos pun povjerenja. Ono što je posebno značajno su promjene kroz koje djeca u periodu adolescencije prolaze. Npr. njoj je mnogo značilo imati podršku i određene savjete prilikom pojave menarhe. To je velika promjena za djevojčicu od 12 godina i smatram da mi kao volonteri i volonterke trebamo obraćati pažnju na sve promjene kroz koje u ovom peirodu naše mlađe sestre i braća prolaze. Ove radionce će nam pomoći i kao budućim roditeljima jer mnoge stvari ćemo lakše prebroditi ukoliko više znamo o njima.

Pored Jasmine, studentica farmacije i volonterka u projektu Stariji brat, starija sestra, Ina Baručija je sa nama podjelila svoje mišljenje o radu sa svojim mlađim bratom u projektu pred kojim slijedi period adolescencije:

Smatram da će mi ova radionica mnogo pomoći u tome kako se postaviti pred nekim situacijama koje proizilaze iz promjena koje se dešavaju u adolescenciji. Prije svega smatram da mi, volonteri i volonterke ne bi trebali igrati ulogu roditelja već trebamo učiti kako biti prijatelj djetetu - onaj prijatelj kojem će dijete moći vjerovati, i trebamo činiti da dijete u ovom periodu stvara visoko samopouzdanje. Ovo mi je prva godina u ovom projektu i dalje se tek upoznajem sa svojim mlađim bratom. Nadam se da ćemo izgraditi odnos pun povjerenja gdje ćemo mnogo lakše proći kroz period adolescencije.

Dakle, dragi roditelji prihvatite svoje dijete onakvo kakvo jeste. Potičite ga na razvijanje njegovih jakih strana. Poštivanje djetetove potrebe za privatnošću je od iznimne važnosti. Nikada nije uredu dijete fizički kažnjavati. Umjesto toga, bitno je posvetiti djetetu pažnju, razgovarati s njim/njom i njihove probleme nikada ne tretirati kao nešto nebitno. 

Sa djetetom je jako važno uvijek koristiti asertivni način komuniciranja, tj. „JA“ poruke umjesto „TI“ poruke, postavljajti jasna pravila, odrediti granice i upozoriti ih na posljedice prelaska granica. Važno je biti dosljedan u odlukama i pravilima koje donesete. 

I za kraj, zapamtite da je veoma važno izgraditi prijateljstvo i odnos u kojem će vam vaše dijete vjerovati. Tako će mnogo biti lakše i vama ali i vašem djetetu koji prolazi kroz buran period.