Pojmovnik

U ovoj sekciji možete pronaći pojmovnik riječi koje najčešće susrećete na našoj stranici, publikacije i stručne radove koje objavljuje Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, kao i one relevantne za oblast prevencije ovisnosti izdate od strane trećih lica, institucija ili organizacija.

Pojmovnik:

Univerzalna prevencija je prevencija usmjerena na svu djecu i mlade te njihovo socijalno okruženje (Intercity teatar projekat, magazin Preventeen, Interkulturalne kreativne sedmice/tjedni).

Selektivna prevencija je prevencija namijenjena djeci i mladima u riziku od socijalne isključenosti (Stariji brat/starija sestra, Usavršavanje mentorica za rad s djecom).

Indicirana prevencija − indicirana prevencija (ovisnosti)

Prevencija ovisnosti usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji imaju pokazatelje visoko povezane s pojedinačnim rizikom razvoja zloupotrebe droga u njihovom kasnijem životu (kao što su npr. psihijatrijski poremećaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i slično) ili rani znakovi zloupotrebe tvari (ali ne i DSM-IV kriteriji za ovisnost). Uključuje usmjeravanje posebnih intervencija prema takvim pojedincima. Svrha indicirane prevencije ne mora nužno biti sprječavanje započinjanja uzimanja ili uzimanje tvari, nego sprječavanje (brzog) razvoja ovisnosti, kako bi se smanjila učestalost i spriječilo „opasno“ uzimanje tvari (npr. umjereno umjesto neumjerenog pijenja (pijančevanja)).

Indicirana prevencija podrazumijeva mjere koje su usmjerene na pojedince koji imaju rizična ponašanja, ali (još) nisu zadovoljeni dijagnostički kriteriji za ovisnost. Primjer takve ciljne grupe su mladi koji konzumiraju alkohol vikendom u velikim količinama.

Primarna prevencija ovisnosti je utemeljena na salutogenezi, podrazumijeva sve aktivnosti koje podržavaju zdrav i normalan razvoj djece i mladih, tj. aktivnosti koje preveniraju nastanak problema. Cilj primarne prevencije je unaprjeđenje zdravog načina života, tj. izgradnja i jačanje zaštitnih, a smanjenje rizičnih faktora zdravog razvoja.

Sekundarna prevencija ovisnosti fokusira se na rano otkrivanje i rješavanje postojećih problema u ranim fazama zloupotrebe droga, na ublažavanje štetnih posljedica zloupotrebe i ovisnosti te na sprječavanje svih vrsta kriminala, a uključuje i liječenje za stanja u kojima su simptomi bolesti već vidljivi.

Tercijarna prevencija ovisnosti fokusirana je na liječenje s ciljem uspostavljanja dugoročne apstinencije kao i smanjenje negativnih posljedica ovisnosti, rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika. Cilj joj je tretiranje bolesti ovisnosti i smanjenje šteta koje su nastale kao posljedica konzumiranja sredstava ovisnosti. 

Sredstva ovisnosti svrstana su u dvije grupe: psihoaktivne supstance i ovisnička ponašanja. Psihoaktivne supstance dijele se na legalne (cigarete, alkohol, lijekovi) i ilegalne (marihuana, ecstasy, LSD...). U ovisnička ponašanja spadaju sve one aktivnosti o kojima je moguće biti ovisan, kao što su: klađenje, igranje videoigara, provođenje vremena uz internet, kupovina, brza vožnja, itd.

Rezilijencija označava mogućnost dobrog prilagođavanja nevolji, traumi, tragediji i prijetnjama, odnosno proces u kojem pojedinac, nakon proživljene traume, postaje sposoban izaći iz depresije te nastaviti dalje kroz život. NARKO-NE kao cilj ima izgradnju rezilijencije među ugroženim skupinama te jačanje djece i mladih.

Salutogeneza, za razliku od teorije patogeneze (nauke o uzrocima, simptomima i razvoju bolesti), teorija salutogeneze (nauke o zdravlju), jest zdravstveno preventivno orijentirana te podučava ljude stjecanju navika koje doprinose i pomažu zdravlju (stjecanje pozitivnog stava, učenje, rad, druženje, rekreacija, zdrava prehrana, odmor, njega...).

Sansibar je bezalkoholni bar s ciljem prevencije alkoholizma na kojem posjetioci mladalačke zabave mogu miksati svoje koktele. Sansibar sadrži uređaje za miješanje pića, recepte i sastojke za različite sokove. Na taj način nudi ukusnu alternativu umjesto konzumiranja alkohola.

Zdravi životni stilovi

Životni stil kao i ophođenje prema zdravlju se primarno odnosi na životne navike koje se mogu pozitivno ili negativno odraziti na zdravlje (npr. ishrana, konzumiranje duhana i alkohola ili nasilje).